Svi znaju kako se nekad zvao Novi Sad, Zrenjanin ili Subotica.Ovim tekstom ćemo pokušati da vas informišemo o starim imenima nekih sela i varoši u Vojvodini čija stara imena verovatno ne znate.Neki možda i znaju, ali neka se podsete 🙂
Novi Sad – nekad se zvao Petrovaradinski Šanac (to smo i znali), ali da li ste čuli za ime – Racka Varoš Prekodunavska (1698. godina nalazimo taj naziv u izveštaju poreznika vlastima u Beču, na latinskom – Burbium Petrovaradiniense ili Rascianica civitas trans Danubium situata – Predgrađe Petrovaradina ili Racka varoš prekodunavska) ?
(Rác je naziv (pomalo podrugljivog karaktera) koji su Madjari i nemci koristili za Srbe na teritoriji Novog Sada i Vojvodine. Dan danas, stari nacionalisti u Madjarskoj, kada pričaju o Srbima na teritoriji Vojvodine zovu ih rácok (množina od rac). Stoga proizlazi i prevod za tadašnji naziv koji se spominje Racka varoš prekodunavska – prekodunavska varoš u kojoj žive Srbi)
Zrenjanin – Sadašnje ime nosi od 1946. godine po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu, staro ime je bilo Veliki Bečkerek i nalazimo ga u spisima još 1769.Malo više od deset godina grad se zvao Petrograd (1935-1946).
Subotica – Prvi put se pominje još 1391. pod imenom Zabadka.Od polovine 18. veka menja ime u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. godine.
Sombor – zvao se Cobor i to ime se povezuje sa imenom nekadašnjeg naselja koje je posedovala vlastelinska porodica Cobor – Sent – Mihalj.Poznate varijante ovog imena su: Sanbor početkom XVII veka, Sambor – 1667 godine, Sanbur – 1698 godine, Zibor – 1699 godine.Nakon turske vladavine zvanični naziv grada je Zombor što je ustvari mađarska varijanta imena Sombor.Inače, SOMBOR na osmanskom turskom znači – lep kraj
Vršac – Naselje se pominje prvi put pod imenom Podvršac sredinom XV veka.Nalazimo i rumunsku verziju Varset, kao i mađarsku Versec i nemačku Wersetz.
Kikinda – Prvi zapis sa nazivom Kikinda potiče iz XV veka i to u imenskim oblicima Kewkend i Nagkeken. Jezički stručnjaci su protumačili da ovi oblici znače isto što i Kökényd, odnosno na srpskom – trnjina. Inače, do kraja Drugog svetskog rata grad je nosio ime Velika Kikinda.
Vrbas – Sam naziv mesta dobijen je na isti način kao i naziv reke u Republici Srpskoj – zbog velikog broja drveća, tačnije – vrba u samoj okolini. Vrbas je jedno vreme bio Titov Vrbas da bi početkom devedesetih vratio staro ime.
Apatin – Apatin se prvi put pominje u pisanim dokumentima 1011. godine, a ime je dobio po opatiji Kaločke biskupije. Važi za jedno od najstarijih naselja na ovim prostorima čija istorija datira još iz praistorijskog perioda kada su ovde živeli i Kelti i Goti.
Sremska Mitrovica – Sirmijum je ime koje svi znamo. U XII veku Vizantija predaje grad Kraljevini Ugarskoj, koja podiže nov srednjovekovni grad koji dobija ime Civitas Sancti Demetrii (Grad Svetog Dimitrija), po gradskom patronu i u Sirmijumu pogubljenom hrišćanskom mučeniku Sv. Dimitriju. Mađari od tad grad nazivaju i Szávaszentdemeter, a Srbi – D(i)mitrovica. U tim godinama se i prvi put javlja modifikovano srpsko ime za grad (bez prvog slova D) – Mitrovica. Po priključenju Srema NDH 1941. godine je ime grada promenjeno u Hrvatska Mitrovica, da bi po oslobođenju 1944. bilo vraćeno Sremska Mitrovica, ime koje grad i danas nosi. Pridev Sremska je dodat tridesetih godina.
Pančevo – Austrijski grof Klaudije Florimund Mersi 1716. godine oslobađa mesto od Turaka i tada mu daje ime Čomva. Prema podacima istoričara, naziv Pančeva je slovenskog porekla. Njegov koren je staroslovenska reč pančina, koja označava stajaću vodu koje je nekada u ovom delu Banata bilo mnogo.
Bačka Palanka – Na teritoriji današnje Bačke Palanke postojalo je jedno utvrđenje koje je okruživalo mesto naseljeno turskim življem.U jednom zapisu se navodi da je to utvrđenje podignuto 1593-e, godine koja zvanično kazuje o nastanku mesta. Od ovog utvrđenja potiče ime Palanka, jer sama reč i dolazi od latinske reči planca, koja označava ogradu od stubova.
Inđija – Inđija je staro srpsko žensko ime, veoma raspostranjeno u srednjem veku na mestu današnje opštine. Današnje ime Inđije zapravo nema veze sa Turcima, iako se veruje da je ime nastalo od naziva njihove večernje molitve, to nije tačno, jer se ovo mesto tako zvalo i decenijama pre njihovog dolaska.
Temerin – U pisanim dokumentima, Temerin se prvi put spominje 1332.godine u papskoj priznanici upućenoj Laurentiju de Temeriju, župnom svešteniku, zbog plaćanja papskog poreza.Po njemu je Temerin i dobio ime.
Futog – Dobio je ime po vlasnicima poseda, teritorije na kojem je selo nastalo, porodici Futaki u XIV veku.Neka od starih imena Futoga su bili i Gornje šume,Vodice i Pašnjak.Futog se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1276.g. i sam naziv je označavao bežaniju, vutog, mada postoji i tumačenje da je utok, odnosno utoka, tek kasnije se spominje porodica Futaki.
Senta – Kroz istoriju nalazimo i ime Zyntha a ime je ustvari dobila po mađarskoj veleposedničkoj porodici Zenta Magoč kojoj je pripadala teritorija pored Tise, na kojoj se nalazi Senta.
Bečej,Novi Bečej – Naziv mesta verovatno potiče od imena veleposedničke porodice Bečei , koja je ovde imala posede. Prvi istorijski izvori još u XI veku kad pominju ovaj lokalitet odnose se na pristanište, verovatno skelu, koja je ovde postojala sve do kraja 20. veka. Moguće je da ime ovog mesta potiče i od naziva „Beč“, što znači „zemljoposed“, ili da znači „utvrđenje na vodi“. Ime Novi Bečej, nosi zbog toga što je stanovništvo Bečeja pred turskom najezdom izbeglo u Bačku, gde je na zapadnoj obali Tise osnovalo naselje istog imena. Po oslobođenju Banata, nešto potomaka izbeglica iz Banata se vratilo i sa kolonistima obnovilo Bečej, davši mu naziv „Novi Bečej“, za razliku od „Starog“, onog u Bačkoj.Nekoliko godina je Novi Bečej nosio naziv „Vološinovo“, po maršalu SSSR koji je poginuo pri oslobađanju Novog Bečeja, a od 1952. godine se opet zove Novi Bečej.Novi Bečej je poznat po još nekim nazivima na drugim jezicima: Törökbecse ili Neu Betsche a Bečej – Óbecse, Altbetsche, Becei
Evo još nekih starih imena naselja u Vojvodini :
Čurug – Čurlak
Žabalj – Zsablya ili Jozseffalva,Josefdorf
Kačarevo – Francfeld (po Francu Jozefu)
Bačko Dobro Polje – Pribićevićevo, Mali Ker
Adorjan – Nadrljan
Jabuka – Apfel, Apfeldorf
Bačko Gradište – Feldvarac
Banatski Karlovac – Karlsdorf, Karlovo Selo, Osa, Banatsko Rankovićevo
Bogojevo – Gomboš
Budisava – Tisa Kalmanfalva
Ečka – Pavlovci,Pavlovo
Čelarevo – Čib,Čeb
Kačarevo – Kraljevićevo
Kljajićevo – Krnjaja
Knićanin – Rudolfsgnad
Novi Karlovci – Sasi
Kruščić – Veprovac
Lukićevo – Martinica, Margitica
Maglić – Buljkes, Kezi
Mladenovo – Bukin
Srbobran – Sentomaš, Srbograd
Ostojićevo – Potiski Sveti Nikola
Plandište – Zičindorf, Morminta
Višnjićevo – Grk
Zmajevo – Pašićevo, Stari Ker
Ravno Selo – Šove
Žitište – Begej Sveti Đurađ
Radojevo – Klarija
Novo Miloševo – Dragutinovo, Beodra
Ratkovo – Parabuć
Novi Banovci – Burgena
Savino Selo – Torza
Jaša Tomić – Modoš
Krajišnik – Šupljaja
Međa – Pardanj, Ninčićevo
Nismo naveli sigurno na desetine sela u Vojvodini i njihova stara imena. Ako smo preskočili vaše selo a znate njegovo staro ime, javite nam, objavićemo. Ako želite da nam objasnite poreklo imena neke varoši koje nismo naveli, javite nam, objavićemo.
Dusica Stevic
Gospodjinci —-Boldog gason Falva, Bogorodicno selo
Dr. med. Erich Schaeffer
Napravili ste jednu “malu” gresku u madjarskom nazivu. Pravilno je: “BOLDOGASSZONYFALVA”! Pozdrav, “Ember”
Slava T.
Ponashate se kao da niste chuli za Bechej (Stari Bechej), ili Novi Bechej. Bash su divni gradovi u Banatu.
Ilija
Banatski Dvor – Udvarnok
postar000
Ta čuli smo,naravno, i bili toliko puta.Predivni gradovi.Al ,eto ne mož se svega setiti 🙂
Torontal varmegye
Svim Vojvođanskim mestima treba vratiti originalne nazive jer su ih najčešće menjali osvajači i doseljenici nakon 1918 i 1944.
Dragan
Bašaid selo pored Kikinde koliko sam čuo dobilo je ime po ćupriji tj mostu koji je sagradio ili ima neke veze neki Turčin Baša pa prema tome dobija ime Baša híd (madjarski-most
Dragan
Vincaid takodje ćuprija, most ali je u ovom slučaju graditelj ili vlasnik bio Vince, Vince- híd, Vinceov most.
Gile
Vladimirovac – Petrovo selo
Anonymous
Kud bas Rumu zaboraviste? Jeste da je mnogo manje selo od svih gore navedenh sela al eto bas ste ga se mogli setiti.
Ivan Svirčević
Novi Kozjak – prvo Ferdinandsdorf (1801.-1848.), pa Ferdinandfalva (1848.-1918.), pa Ferdin (1918.-1947.), pa Kozjak (1947.-1951.) i ondak Novi Kozjak (1951.- )
Anonymous
Šajkaš
milossan
Šajkaš je bio Kovilj Sentivan, pa Šajkaš Sentivan… Susedno Vilovo Tindereš
Dr. med. Erich Schaeffer
Sdasnje mesto KARAVUKOVO su Nemci zvali “WOLFINGEN” (od nemacke reci “Wolf”= vuk), a za vreme okupacije u 2. svetskom ratu su mu Madjari dali ime “BÁCSORDAS” (“Ordas” = vuk) sto znaci BACKI VUK ! Nije razjasnjeno, da li ime potice od jedne vrste crnih vukova, koji su ziveli u podunavskim sumama, ili od jednog srpskog seljaka zvanog “CRNI VUK” (turski “KARA” = crni) koji je imao svoje dobro na tom podrucju.
Prijateljski pozdrav “Ember”
Anonymous
Niste primetili sličnost između imena Bečeja i starog naziva Zrenjanina ( Bečkerek) Betche-kereke, ne znam tačno značenje ali mislim da je nešto kao šuma porodice Bečei. mada i Beč ima istu osnovu ? Za bašaid sam čuo da je ime poteklo od turskog Pašin most (Pasha hid)
postar000
Zanimljivo zapažanje, moramo dodati! Hvala.
Stevica Brzic
http://mapire.eu/en/map/secondsurvey/?bbox=2257677.5086308406%2C5651858.972319825%2C2266572.867797528%2C5656674.505101791 ZANIMLJIVA KARTA
postar000
Hvala!!!
Anonymous
Prigrevica- Bácsszentiván/Sentivan
NEbitno
Malo i ja da uskocim oko ovoga. Evo Banatski Dvor ima vise imena. trenutno ime je od kastela sto je izgradio grof Cekonjiic ili grof Rogendorf ne znam tacno. (nazalost srusen) madjarsko ime je Udvarnok a po starom je bio podeljen na Torzsudvarnok i Szolosudvarnok (koje se danas zove Dusanovac ili Rogendorf) i selo je nekada malo drugacije stojalo i zvalo se Idvarnok (danas na tom mestu vise ne postoji selo samo je groblje ostalo sto ljudi pogresno misle kao tursko groblje)
dejan
Istorija Vrbasa[uredi – уреди | uredi izvor]
Prvi pomen u pisanim izvorima o Vrbasu je iz 1387.god. Međutim istorija Vrbasa seže mnogo dalje u prošlost. Zahvaljujući arheološkim ispitivanjima na lokalitetima:Čarnok, Šuvakov salaš i ciglana Polet, mnogo toga o prošlosti Vrbasa nam je jasnije. Na obalama Crne bare konstatovana su neolitska naselja. Na Šuvakovom salašu otkrivena je kuća koja potvrđuje dosadašnja saznanja o tome da su naselja delom ukopana u les, da su zidovi kuća od pletera i da su domaće životinje već tada bile svakodnevnica sela. Iz perioda bronzanog doba konstatovano je naselje sa nekropolom u neposrednoj blizini Čarnoka. Veoma značajno nalazište mlađeg gvozdenog doba na lokalitetu Čarnok-Bačko dobro polje uspešno se štiti i istražuje.
Dolaskom Kelta na ova područja u drugoj polovini 4. veka p.n.e, Čarnok postaje keltski opidum, i prvenstveno predstavlja trgovački centar a kasnije dobija i odbrambenu ulogu. Od 1.veka nove ere ovi prostori su deo tzv. barbarikuma koji se nalazi naspram Rimskog carstva i doživljava direktne uticaje Rimske civilizacije. Istovremeno dolazi do naseljavanja Sarmata, pripadnika iranskih naroda, koji donose i grčko-helenističke kulturne uticaje. Od 4. veka naše ere prostore zapljuskuju talasi naroda koji su nošeni velikom seobom naroda. Najduže se zadržavaju Avari, o čemu svedoči nekropola na lokalitetu ciglana Polet. Početak 9. veka označava kraj avarske dominacije i kontrolu Franaka a zatim Bugara nad ovim prostorima.
Za godinu osnivanja Vrbasa uzima 1213. kao sedište poseda dvojice plemića pod nazivom “Orbaspalotaja”. Prema pisanim izvorima ovde je uglavnom živelo slovensko stanovništvo, Srbi, koji su u više navrata zbog poplava, ratova ili bolesti napuštali naselje. Godine 1720. nastupaju ogromne etičke promene, Srbi se sele u Rusiju i Banat a počinje kolonizacija Nemaca, Rusina i Mađara na ove prostore. U 19. veku zahvaljujući prokopavanju kanala i izgaradnji pruge Pešta-Subotica-Novi Sad, Vrbas je izrastao u industrijsko-zanatski trgovinski centar. Otvaraju se nove osnovne škole, zanatska škola i gimnazija.
Godine 1983., Vrbas dobija ime Titov Vrbas. Vojvodina jedina nije imala grad sa Titovim imenom, a najveći konkurent za dobijanje Titovog imena je u to vreme bio Vršac. Na početku sukoba 90-tih , odlukom skupštine Republike Srbije vraćen je stari naziv svim gradovima sa Titovim imenom u Republici Srbiji.
Anonymous
Lepo je kad se neko seti da napravi ovakav sajt. Da bi pisali o Vojvodini, trebalo bi da malo posetite arhive Beca i Budimpeste. A to se odnosi pogotvo kad pisete o Novom Sadu. I trebalo bi da se konsultujete sa istoricarima i da nadjete ljude koji perfektno govore Nemacki, Madjarski i Srpski, da bi vam tumacili spise. Da ne bi pisali gluposti. Poznato je da se u Srbiji izmilja istorija i sve radi polovicno. Ako vam je to cilj ondak bolje nemojte to raditi. Ako ispravite greske sajt moze da ima lepu buducnost.
Stanislav Knezi
Rac:rasc iz rascije tojest Raške!A Sombor je :sam bor!isti naziv grada je i u Ukraini!okanite se naziva što su nam davali stranci!
Attila
Koji stanci?
Krnjajac
Pre naziva Krnjaja (što je u stvari mađarizovan naziv mesta), Kljajićevo se zvalo Kernei. Ovo je originalan nemački naziv sela koje su osnovali nemački doseljenici 1766 godine na mestu salaškog naselja pod imenom Sent Kiraj.
Anonymous
Kanjiza – Cnesa ili Canesna
http://www.visitkanjiza.rs/istorija
Vojislav M. Tomic
Voleo bih da znam poreklo imena srpska crnja, i Nova crnja?
postar000
Srpska Crnja se prvi put pominje u srednjem veku (1373. god.), pod imenom Corna, Godine 1482. pominje se Crno Selište (danas Menoš), a 1528. godine, na najstarijoj karti Ugarske, ubeležena je kao veće naselje. Nova Crnja postoji od 1960. godine i sedište je opštine koja obuhvata 6 okolnih sela iako je Srpska Crnja veće naselje. Više o istoriji Srpske Crnje možete pročitati na sledećoj stranici : http://istorijabalkana.yuku.com/topic/2372/Srpska-Crnjakratska-istorija-jednog-banatskog-sela#.WNq9D1y0nGg
Carna
Srpkinja i Rumunka podizale suknju da vide cija je crnja, i srpska bila crnja ?????
Tulip
Čenta-Leopoldova
Milica
Titel?
postar000
Postoji verovanje da je mesto dobilo ime po rimskom caru Titu (nisam našao drugo objašnjenje). Prvi put se to ime pominje u XI veku u vreme vladavine Ladislava I Svetog.
Vlada
Kupinovo-(Kupinik,Kelpeny)
Sava Nicetin
Lukicevo je bilo jedino Sigmundsfeld,Ecka je uvek bila Ecka pre no sto objavite ovakav tekst dobro se edukujte ispadate smesni